Antioksidans koji se javlja kao posledica vežbanja važan je deo našeg imuniteta

Sećate se sklekova, zgibova, trbušnjaka, čučnjeva, vežbi za leđne mišiće i tegova?

Ljubitelji bespomoćnog prepuštanja nemilosti sudbine biće zainteresovani da pročitaju još jedan članak koji im ne ide u prilog. Naime, istraživač Žen Jan (Zhen Yan), doktor nauka sa Medicinskog univerziteta Virdžinije, tvrdi da fizičko vežbanje u organizmu povećava prisustvo enzima vanćelijske dismutaze superoksida (EcSOD – Extra Cellular Superoxide Dismutase) koji deluje kao snažan antioksidans i koji veoma pomaže prilikom razgradnje slobodnih radikala koji su posledica zapaljenjskih procesa koji se javljaju i kod osoba obolelih od virusa COVID-19. Enzim vanćelijske dismutaze superoksida štiti naša tkiva i pomaže da se spreče raznovrsne bolesti. Njega proizvode naši mišići, a čak i samo jedan trening povećava prisustvo ovog enzima u organizmu. Kod eksperimenata sa miševima, pokazalo se da smanjenje prisustva EcSOD-a dovodi do povećanih oštećenja organizma, dok ih prisustvo, kao i suplementacija ljudskim EcSOD značajno smanjuje.

Možda je ovo dobar podsticaj za sve nas da odemo na taj prvi trening i da počnemo da popravljamo formu i mišićnu masu, jer je sve očiglednije da gutanje kokica uz televiziju nije blagotvorno za zdravlje. A za taj prvi trening koji će dati trenutni rezultat, ne mora čak ni da se izađe iz svoje sobe.https://www.eurekalert.org/pub_releases/2020-04/uovh-cem041520.php

Slabost ćelije koja može biti i rešenje za antiviralni lek

Otkriće koje obećava dolazi iz Kanade, gde su istraživači Univerziteta Britanske Kolumbije utvrdili u opitima sa ćelijama organoida (laboratorijskim replikama organa, bubrega i krvnih sudova) da lek APN01, koji se sastoji od ljudskog rekombinantnog, rastvorljivog enzima konverzije angiotenzina 2 deluje kao antiviralni lek, smanjujući viralno opterećenje COVID-om od 1.000 do 5.000 puta.

Poznato je da virus korona, koji se kao pandemija proširio svetom, ulazi u naš organizam koristeći receptore konverzije angiotenzina 2 kao vrata. Prema nekim tumačenjima, ovo je razlog što osobe koje terapeutski koriste lekove – ACE2 inhibitore, češće oboljevaju od COVID-a-19. Ovi lekovi protiv visokog krvnog pritiska povećavaju broj receptora ACE2 koji su inače prisutni na površini ćelija, a posebno na površini ćelija pluća i masnih ćelija, te na taj način navodno i olakšavaju ulaz virusa u organizam. Neka druga saznanja, međutim, pokazuju i da isti ovi lekovi kasnije olakšavaju borbu protiv virusa unutar napadnutog organizma.

Tim istraživača iz Toronta još ranije je otkrio, u saradnji sa Institutom za molekularnu biologiju u Beču, da se virus SARS-a, koji je iz iste grupe virusa kao i COVID-19, vezuje svojim šiljatim glikoproteinima za ACE2 receptore i tako ulazi u ćeliju.

Slabost koja omogućava virusu da uđe u ćeliju tako može postati sredstvo za ublaženje napada, koje će organizmu dati dovoljno vremena da se pripremi i mobiliše za uspešnu odbranu.

Iskustvo iz Hong Konga – mišljenje profesora Huija

U televizijskoj emisiji od 10. marta ove godine, honkonški novinar i publicista Majkl Čugani razgovara sa profesorom Dejvidom Huijem, stručnjakom za respiratorne bolesti Kineskog univerziteta u Hong Kongu povodom epidemije virusa korona. Hong Kong je sredina sa velikim iskustvom borbe sa novim respiratornim bolestima. Između 2002. i 2004. u ovom gradu vladala je epidemija teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS, Severe Acute Respiratory Syndrome) koji je, srećom, obuzdan i nije se proširio na ceo svet.

U ovom intervjuu, profesor Hui objašnjava okolnosti koje će dovesti do završetka epidemije i u njih ubraja mogućnost da ćemo se na kraju svi zaraziti. Pretpostavka da ćemo se svi zaraziti proističe iz saznanja da je virus nov i da nemamo izgrađeni imunitet prema njemu. Utešno je to što veliki broj ljudi prođe kroz ovu infekciju bez bilo kakvih simptoma, ili sa simptomima gripa i prehlade, ali bez većih posledica.

Profesor preporučuje dobru ličnu higijenu, nošenje maski u javnom prevozu i nastavak mera ograničenja koje su aktuelne u Hong Kongu. To podrazumeva karantin za osobe koje su bile u dodiru sa obolelima i izbegavanje javnih okupljanja i druge mere.

Na kraju, ako kroz ovu infekciju prođe 50-60% populacije, javiće se zaštitni efekat „imuniteta stada“ i prestaće tako radikalno širenje, a možda će epidemija i prestati. Međutim, pošto je bolest nova, mi ne znamo dovoljno o njoj. Jedino testovi krvi sa utvrđenim antitelima na virus korona mogu nam dati pouzdanu informaciju o tome koliko se ljudi zarazilo i kolika je zapravo smrtnost, to jest, kakve su posledice. Danas nemamo takve analize, a verovatno je da će i to jednoga dana doći na red.

Profesor Hui tvrdi da je izlazak u šetnju zapravo preporučljiv, ali da to ne sme biti tamo gde je veliki broj ljudi na malom prostoru. Distanca se mora držati.

Grad Vuhan je zatvoren 23. januara, ali ga je do tog trenutka napustilo već oko 5 miliona ljudi. Od ovih ljudi infekcija se raširila u Kini i izvan Kine.

Majkl Čugani pita: da li je u redu to što se mnogo ljudi pojavljuje na popularnom honkonškom šetalištu kraj obale i što je disciplina ograničenja popustila?

Nije, odgovara profesor Hui, mere ograničenja, među kojima je i društveno distanciranje dale su izvanredne rezultate i moraju se nastaviti.

„Izlazak u šetnju, napolje, zapravo, dobra je ideja“, kaže profesor Hui, „ali pokušajte da izbegnete gužvu.“

http://news.tvb.com/programmes/straighttalk/5e6799f9335d19df678ed10f/–Will-the-coronavirus-burn-out-or-become-a-pandemic

Devojčica iz mešovitog braka

Evo jedne zanimljive vesti o devojčici iz mešovitog braka, iz dubina Sibira, u današnjoj Rusiji. Ona je, naime živela pre oko 90 hiljada godina i majka joj je bila Neandertalka, a otac denisovski čovek, te je njen genetski materijal nasleđen od roditelja 50:50%. Ove zapanjujuće podatke o ženskom detetu koje je živelo do oko trinaeste godine, otkrili su genetskom analizom stručnjaci Instituta za evolutivnu antropologiju u Lajpcigu, u Nemačkoj, na osnovu ostataka iz čuvene Denisovske pećine. Ovo je, pored ostalog i dokaz da su se vrste koje su postojale istovremeno sa homo sapijensom ukrštale, te da je moguće i da nisu nestale pod nekim nemilim okolnostima, već da su se spontano stopile sa danas jedinom preostalom rasom hominida.

https://www.newscientist.com/article/2177634-prehistoric-girl-had-parents-belonging-to-different-human-species/

Skuša vs. odrezak

Evo dva zgodna primera koje u javnim nastupima koristi Zoi Harkomb:

Skuša vs. odrezak

Skuša ima duplo više zasićenih masti i jedan i po put više masti nego goveđi odrezak, iako nam se redovno govori da treba da jedemo ribu, a izbegavamo „crveno“ meso, pod izgovorom da u crvenom mesu ima previše masti. Istina je, međutim, da su obe namirnice i ukusne i veoma zdrave.

Maslinovo ulje vs. svinjsko meso.

Maslinovo ulje ima 14% zasićenih masti na sto grama, dakle više nego 100 grama svinjetine, u kojoj se nalazi svega oko 1,5 gram zasićenih masti, ali čak i samo jedna kašika maslinovog ulja ima više zasićenih masti nego 100 grama svinjetine… …kako to kaže Zoi Harkomb, doktor nauka iz oblasti javnog zdravlja koja je, ušavši u detalje nauke o ishrani, shvatila da tipični saveti o izbegavanju masti, kao ni odnos prema određenim grupama namirnica nisu zasnovani na dobroj nauci, niti na racionalnom pristupu ishrani, već su opterećeni predrasudama.